Za priznavanje prava temeljem Zakona o socijalnoj skrbi potrebno se obratiti Hrvatskom zavodu za socijalni rad na čijem području nadležnosti starija osoba ima prebivalište.
Ukoliko osoba nema prebivalište u RH mjesno je nadležan Zavod prema mjestu boravišta u RH. Ako osoba nema boravište onda je mjesno nadležan Zavod prema mjestu posljednjeg prebivališta, odnosno boravišta u RH. Ako nema ništa od navedenog onda je mjesno nadležan Zavod prema mjestu na kojemu je nastao povod za vođenje postupka.
Temeljem Zakona o socijalnoj skrbi starije osobe mogu ostvariti određena prava i usluge. O ostvarivanju tih prava odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta.
Zajamčena minimalna naknada
To je ono što kolokvijalno nazivamo „socijalna pomoć“ ili „socijala“. Ujedno je i najčešće korišteno pravo iz sustava socijalne skrbi. Ono se dijeli na nekoliko skupina i nekoliko iznosa. Za osobe starije životne dobi važna je podjela na samca i kućanstvo te na sposobnost ili nesposobnost za rad.
Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu priznaje se samcu ili kućanstvu koje nema dovoljno sredstava za podmirenje osnovnih životnih potreba.
Starijoj osobi koja je samac može se odrediti iznos od 172,54 EUR.
Ako starija osoba ne živi kao samac već je član kućanstva tada zajamčena minimalna naknada za pojedinog člana kućanstva iznosi 126,09 EUR.
U slučaju da samac ili kućanstvo ostvaruju prihod, visina zajamčene minimalne naknade utvrđuje se kao razlika između iznosa zajamčene minimalne naknade i mjesečnog prihoda samca ili kućanstva. To podrazumijeva da su prihodi manji od iznosa zajamčene minimalne naknade.
Troškovi stanovanja
Naknadu mogu ostvariti svi korisnici zajamčene minimalne naknade osim beskućnika koji se nalazi u prenoćištu, prihvatilištu ili mu je priznata usluga smještaja u organiziranom stanovanju, te žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima kojoj je priznata usluga smještaja u kriznim situacijama.
Troškovi stanovanja odnose se na najamninu, komunalne naknade, troškove grijanja, vodne usluge te troškova koji su nastali zbog radova na povećanju energetske učinkovitosti zgrade, a jedinica lokalne samouprave je dužna korisnicima prava na zajamčenu minimalnu naknadu priznati pravo na troškove stanovanja. Ovo je općenito pravilo. Općina Kneževi Vinogradi Odlukom o zaštiti socijalnog standarda stanovništva Općine Kneževi Vinogradi ovo pitanje uređuje detaljnije.
Prihvatilišta za beskućnike
Zakonom o socijalnoj skrbi beskućnik je definiran kao osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstva kojima bi mogla podmiriti troškove stanovanja, a smještena je ili koristi uslugu organiziranog stanovanja u prihvatilištu ili prenoćištu ili boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje.
Skrb o beskućnicima je u nadležnosti velikih gradova i gradova sjedišta županija.
Veliki gradovi i gradovi sjedišta županija dužni su u svom proračunu osigurati sredstva za uslugu prehrane u pučkim kuhinjama, kao i pružanje usluge smještaja u prihvatilišta ili prenoćišta za beskućnike na način propisan Zakonom.
Beskućnicima su dostupna sva prava iz sustava socijalne skrbi za koje ispunjavaju uvjete sukladno Zakonu.
U Republici Hrvatskoj djeluje 16 prihvatilišta i prenoćišta za beskućnike u gradovima diljem Republike Hrvatske. U Osijeku je to Centar za prihvat beskućnika “Sv. Vinko” koji se nalazi na adresi Josipa Jurja Strossmayera 67, 31 000 Osijek.
Jednokratna naknada
Pravo na jednokratnu naknadu priznaje se samcu ili kućanstvu koje zbog podmirenja izvanrednih troškova nastalih zbog trenutačnih životnih okolnosti nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe.
Ukupan iznos priznatih jednokratnih naknada u jednoj kalendarskoj godini može iznositi najviše 331,81 EUR za samca odnosno 464,53 EUR za kućanstvo. U osobito opravdanim slučajevima, kada to zahtijevaju životne okolnosti u kojima se korisnik našao, može se jednom godišnje priznati jednokratnu naknadu u iznosu do 1.327,23 EUR.
Pogrebni troškovi
Pravo na naknadu za pogrebne troškove priznaje se fizičkoj ili pravnoj osobi koja je podmirila troškove pogreba ili izvršila uslugu pogreba osobe:
- koja nije imala zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja i
- koja je u trenutku smrti bila korisnik:
- prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili
- prava na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja na temelju rješenja Zavoda.
Pravo na naknadu za pogrebne troškove priznaje se do iznosa osnovnih troškova pogreba u mjestu pogreba odnosno u mjestu posljednjeg prebivališta korisnika u Republici Hrvatskoj . U iznos se uračunavaju i troškovi prijevoza do mjesta pogreba odnosno do državne granice u slučaju pogreba izvan područja Republike Hrvatske
Osobna invalidnina
Pravo na osobnu invalidninu priznaje se osobi kod koje je utvrđen četvrti stupanj težine invaliditeta: oštećenja funkcionalnih sposobnosti prema propisima o vještačenju i metodologijama vještačenja, a u svrhu zadovoljavanja životnih potreba za uključivanje u svakodnevni život zajednice.
Pravo na osobnu invalidninu priznaje se u postotku od osnovice koji iznosi 350 % 232,26 EUR.
Pravo na osobnu invalidninu se ne priznaje:
- osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima
- osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema drugim propisima
- osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema Zakonu o socijalnoj skrbi ili drugim propisima
Ostvarivanje prava
Potencijalni korisnik mora podnijeti zahtjev Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Osobu se upućuje na vještačenje u Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Pravo se ostvaruje temeljem rješenja nadležnog zavoda za socijalni rad prema prebivalištu korisnika. Pravo se priznaje s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Mirovanje prava na osobnu invalidninu
Korisniku prava na osobnu invalidninu koji boravi u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci pravo na osobnu invalidninu miruje.
Rješenje o mirovanju prava na osobnu invalidninu obustavlja se isplata osobne invalidnine.
Rješenjem o prestanku mirovanja prava na osobnu invalidninu odlučuje se i o nastavku isplate osobne invalidnine koja počinje s danom prestanka okolnosti za mirovanje prava.
Doplatak za tuđu pomoć i njegu
Pravo na doplatak za pomoć i njegu priznaje se osobi s invaliditetom zbog čega joj je prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe u organiziranju prehrane, pripremi i uzimanju obroka, nabavi namirnica, čišćenju i pospremanju stana, oblačenju i svlačenju, održavanju osobne higijene, kao i obavljanju drugih osnovnih životnih potreba.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu se ne priznaje:
- osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće koju koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za pomoć i njegu
- osobi koja ima u vlasništvu poslovni prostor koji ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti
- osobi kojoj je osiguran smještaj u ustanovi socijalne skrbi i kod drugih pružatelja socijalnih usluga, u zdravstvenoj ili u drugoj ustanovi odnosno organizirano stanovanje, sukladno odredbama ovoga Zakona ili drugim propisima
- osobi koja je sklopila ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora
- osobi koja doplatak za pomoć i njegu ostvaruje prema drugim propisima
- osobi koja osobnu invalidninu ostvaruje prema ovom Zakonu ili drugim propisima.
Iznos doplatka za pomoć i njegu se može priznati u punom ili smanjenom iznosu, ovisno o tome postoji li prijeka potreba pomoći i njege druge osobe u punom ili smanjenom opsegu.
On u punom iznosu iznosi 79,63 EUR, a u smanjenom iznosu 55,74 EUR.
Korisniku prava na doplatak za pomoć i njegu može se iznimno priznati i usluga pomoći u kući. Ona se sastoji od organiziranjua prehrane (priprema ili nabava i dostava gotovih obroka) obavljanja kućnih poslova, održavanja osobne higijene i zadovoljavanja drugih svakodnevnih potreba.
Ostvarivanje prava
Potencijalni korisnik mora podnijeti zahtjev nadležnom zavodu za socijalni rad. Osobu se upućuje na vještačenje u Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Pravo se ostvaruje temeljem rješenja nadležnog zavoda za socijalni rad prema prebivalištu korisnika. Pravo se priznaje s danom podnošenja zahtjeva ili pokretanja postupka po službenoj dužnosti.
Mirovanje prava
Korisniku koji se nalazi u istražnom zatvoru, na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi te boravku u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci pravo na doplatak za pomoć i njegu miruje.
Rješenjem o mirovanju prava obustavlja se isplata doplatka za pomoć i njegu.
Rješenjem o prestanku mirovanja prava na doplatak za pomoć i njegu odlučuje se i o nastavku isplate koja počinje s danom prestanka okolnosti za mirovanje prava.
Status njegovatelja za starije osobe
Pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja priznaje se za njegu osobe koja je:
1. potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen
2. u potpunosti nepokretna i uz pomoć ortopedskih pomagala ili
3. koja ima više vrsta oštećenja četvrtog stupnja (tjelesnih, mentalnih, intelektualnih ili osjetilnih) zbog kojih je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe pri zadovoljavanju osnovnih životnih potreba.
Pravo na status njegovatelja priznaje se osobi po izboru osobe s invaliditetom uz njezinu suglasnost, odnosno suglasnost njegovog zakonskog zastupnika, koja živi u zajedničkom kućanstvu s osobom s invaliditetom.
Uvjeti za priznavanje prava na status njegovatelja:
- da je član kućanstva punoljetan
- da ima poslovnu sposobnost
- nije lišen roditeljske skrbi
- ima psihofizičke sposobnosti za pružanje potrebne njege i pomoći i koji pruža njegu
- živi u kućanstvu s osobom koji ispunjavaju gore navedene uvjete i ima prebivalište na istoj adresi
- koji je osposobljen za pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za njegu djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koji ispunjavaju gore navedene uvjete i koji pruža njegu.
Za priznavanje ovog prava važno je da starija osoba nema sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju ili je pokrenut postupak za raskid, utvrđenje ništetnosti ili poništaj ugovora.
Njegovatelj ima pravo na naknadu, prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
Naknada za roditelja njegovatelja ili njegovatelja iznosi 530,89 EUR (4.000 kuna) mjesečno (800 % osnovice) ili 597,25 EUR (4.500 kuna) mjesečno (900 % osnovice) ako se dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom zbog zdravstvenog stanja ne može uključiti u programe i usluge u zajednici. 796,34 EUR (6.000 kuna) mjesečno (1200 % osnovice) za roditelja koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom te on ima prava iz mirovinskog osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima.
Postupak za priznavanje prava na status njegovatelja pokreće se na zahtjev stranke pri nadležnom Hrvatskom zavodu za socijalni rad. Osobu se upućuje na vještačenje u Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Za ostvarivanje prava iz sustava socijalne skrbi možete se obratiti Hrvatskom zavodu za socijalni rad Beli Manastir Ul. kralja Tomislava 37, 31300, Beli Manastir 031 705 155.
Ovaj tekst objavljen je u sklopu projekta Starimo zajedno koji financira Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike .