Uvod
Podaci o obiteljskom nasilju, pa tako i o nasilju nad osobama starije životne dobi, objavljuju se jednom godišnje za prethodnu godinu. Gledajući podatke unazad nekoliko godina, primijećen je značajni porast nasilja nad osobama starije životne dobi. Tako nam podaci pokazuju da je 2018. godine registrirano 150 žrtava nasilja, dok je 2022. godine ta brojka porasla na čak 825 žrtava nasilja! Pojedina istraživanja nam govore da je gotovo trećina osoba starije životne dobi doživjela neki oblik nasilja.
Moramo imati na umu da velik dio nasilja ostane skriven, neprijavljen. Žrtve često zbog straha od mogućih posljedica i osjećaja srama i socijalne isključenosti ne potraže pomoć i doživljeno nasilje ne otkrivaju nikome. Žrtve osjećaju sram zbog same činjenice što su bile žrtve i što su dopustili da im se nasilje dogodi, a postoji i sram prilikom iznošenja problema drugima. Osim toga, žrtve u svojoj lokalnoj zajednici, pogotovo u manjim sredinama, često ne mogu dobiti adekvatnu stručnu pomoć, podršku i zaštitu. S obzirom na to, u stvarnosti je brojka doživljenog nasilja puno veća.
Što je nasilje nad starijim osobama i tko ga to čini?
Svjetska zdravstvena organizacija nasilje nad starijim osobama opisuje kao ponavljajući postupak, ili nedostatak odgovarajuće reakcije, koji se događa u odnosu u kojem postoji očekivano povjerenje.
Kakav je to odnos u kojem postoji očekivano povjerenje i zašto je on važan čimbenik kada se govori o nasilju nad starijim osobama?
Kada kažemo da u nekom odnosu postoji povjerenje, pod time mislimo da si osobe međusobno vjeruju, da se podržavaju i da su sigurne da ih druga osoba ne će prevariti na bilo koji način. Međutim, nasilje nad starijim osobama najčešće čine upravo osobe od povjerenja. Čak 60% nasilja nad starijim osobama su upravo počinjena od strane bliskih osoba, poput supružnika, djece, unuka, braće ili sestara, njegovatelja, susjeda, prijatelja i sl. Nasilje može počiniti gotovo svaka osoba koja uživa povjerenje starije osobe.
Naravno, osim osoba od povjerenja, nasilje mogu počiniti i osobe koje ne poznajemo ili osobe koje nikada nismo ni vidjeli. Ponekad to mogu biti i stručnjaci koji se o nama trebaju skrbiti, poput zdravstvenih djelatnika ili zaposlenika u različitim ustanovama.
Kako mogu prepoznati da sam žrtva nasilja kao osoba starije životne dobi?
Nasilje možemo prepoznati kroz različite znakove i postupanja, ovisno o kojoj je vrsti/obliku nasilja riječ. Najzastupljenije vrste nasilja su emocionalno, financijsko i tjelesno nasilje, no, treba imati na umu da starije osobe često nisu izložene samo jednom obliku nasilja, već je to obično kombinacija više oblika.
- Tjelesno nasilje je namjerno nanošenje tjelesne boli ili ozljede. Znakovi tjelesnog nasilja su ponašanja poput: guranja, šamaranja, gušenja, udaranja, grebanja, štipanja, zaključavanja žrtve u prostoriju, povlačenje kose, bacanja predmeta i sl.
- Emocionalno nasilje je postupanje koje za cilj ima smanjiti samopoštovanje starije osobe, uzrokovati joj stres ili patnju te nepoštivanje starije osobe. Znakovi prema kojima možemo prepoznati da netko nad nama vrši emocionalno nasilje su: ruganje, ponižavanje, prijetnje, nazivanje pogrdnim imenima, ismijavanje, zastrašivanje, vršenje pritiska, ignoriranje, uskraćivanje ljubavi i privrženosti, izazivanje krivnje…
- Financijsko nasilje je namjeran i svjestan potez kojim počinitelj prisvaja financijsku korist na trošak žrtve. To je nezakonita manipulacija novcem i drugom imovinom starije osobe. Znakovi koji mogu upućivati na financijsko nasilje su: krađa novca, prevara, prodaja imovine bez pristanka, prisiljavanje na prijenos novca ili vlasništva nad imovinom, zloupotreba punomoći, mijenjanje oporuke bez znanja ili pristanka starije osobe, laganje o cijeni proizvoda prilikom kupovine, potpisivanje dokumenata umjesto starije osobe i sl.
- Seksualno nasilje je svako seksualno iskorištavanje i uznemiravanje starije osobe, odnosno svaki seksualni kontakt koji je učinjen bez njene volje i pristanka. Seksualno nasilje mogu činiti ponašanja poput: neprimjerenog dodirivanja, milovanja, ljubljenja, prisiljavanja na oralni ili genitalni kontakt, nagovaranja na gledanje pornografskih sadržaja i sl.
- Zanemarivanje je nedostatak osnovnih životnih potreba starijih osoba, odnosno propuštanje ispunjavanja bilo kakvih dužnosti ili odgovornosti prema njima. Znakovi zanemarivanja su: nedostatak ili uskraćivanje hrane, vode ili lijekova, nedostatak osobne higijene, prljavi ili nesigurni uvjeti života, nedostatak prikladne odjeće i obuće, nedostatak zdravstvene njege, nedostatak socijalnih kontakata…
Važno je znati koji su to sve znakovi počinjenog nasilja kako bi ih lakše mogli zapaziti i prepoznati u okolini. Također, vrlo je važno i promatrati ponašanja osoba u našoj blizini, pogotovo ako uz njih imamo osjećaj neugode ili nelagode. Prepoznavanjem znakova različitih oblika nasilja možemo pomoći i sebi i drugima u zajednici.
Tko se može naći na meti počinitelja?
Počinitelji nasilja imaju za cilj uspostaviti moć i kontrolu nad starijim osobama kako bi lakše mogli njome manipulirati i iskorištavati je. Često obmanjuju starije osobe, pružaju lažna obećanja ili ih zastrašuju. Tako se primjerice počinitelji često putem telefona lažno predstavljaju i nude različite usluge ili pogodnosti. Iako se u poziciji žrtve nasilja možemo naći svi, postoje određeni rizični čimbenici koji počiniteljima olakšavaju počinjenje nasilja.
Jedan od takvih rizičnih čimbenika je funkcionalna ovisnost. Funkcionalna ovisnost je situacija u kojoj je starija osoba ovisna o pomoći i njezi druge osobe kako bi mogla svakodnevno funkcionirati. Primjerice, ako osoba ima dodatne zdravstvene teškoće koje predstavljaju izazov za ukućane ili njegovatelja (npr. inkontinencija, potreba za mijenjanjem pelena, poteškoće prilikom kretanja, dekubitus i sl.).
Financijska ovisnost je također jedan od rizičnih čimbenika. Ako imamo niske prihode ili uopće nemamo vlastite prihode te ovisimo o pomoći bližnjih, počinitelji mogu zauzvrat tražiti nešto, ucjenjivati nas ili nam prijetiti. S druge strane, osobe koje imaju izrazito visoke prihode ili vrijednu imovinu su također podložniji upravo zbog vrijednosti imovine i novaca koje posjeduju.
Odnosi u našim životima igraju veliku ulogu. Pojedina istraživanja su pokazala da narušeni obiteljski odnosi i loša kvaliteta odnosa s članovima obiteljima mogu biti rizični čimbenici. Ako ne održavamo dobre odnose, možemo se naći u situacijama da nam članovi obitelji ne pružaju skrb i pomoć kakvu zaslužujemo. Osim odnosa s članovima obitelji, manja društvena mreža i nedostatak društvene podrške naših susjeda i prijatelja također mogu biti rizični čimbenici. Razlog tomu je upravo to da smo tada često sami, ne izlazimo, usamljeni smo, nemamo se kome obratiti kada nam je teško i rjeđe možemo dobiti adekvatnu pomoć i podršku.
Nadalje, poteškoće s pamćenjem također mogu predstavljati čimbenik rizika. Postoji mogućnost da se osoba neće sjećati ili će brzo zaboraviti određena nasilna ponašanja koja je doživjela.
Niska tehnološka pismenost, odnosno slaba razina znanja o telefonima i internetu nas može učiniti podložnim za različite „prevare na daljinu“.
Također, naše karakteristike ili trenutne situacije u kojima se nalazimo, poput gubitka voljenih osoba, ranjivosti, osjećajnosti, želje za pomaganjem ili krhkosti mogu ponekad dovesti do iskorištavanja i manipulacije od strane drugih osoba. Počinitelji često mogu iskoristiti našu ranjivost.
Kako se mogu zaštititi?
Moramo upamtiti da starije osobe često niti ne znaju da su žrtve nasilja i upravo zato je vrlo važno informirati se i educirati o vrstama i znakovima nasilja. Primjerice, možemo obratiti veću pozornost na osobu koja ima česta uganuća ili prijelome kostiju, česte opekotine ili neobjašnjive modrice, koje mogu ukazivati na to da osoba doživljava tjelesno nasilje.
Osim edukacije, važno je i brinuti se o svom fizičkom i mentalnom zdravlju. Moramo odlaziti na redovite liječničke preglede, redovito uzimati propisanu terapiju, zdravo se hraniti i vježbati. Ako osjećamo tugu, anksioznost ili smo nesretni, možemo se obratiti liječnici kako bi nam pomogla zaštiti naše mentalno zdravlje. Ako smo fizički i psihički zdravi, manja je mogućnost da ćemo biti ranjivi i funkcionalno ovisni o drugoj osobi.
Zaštititi se od nasilja možemo i tako da redovito održavamo kontakte s članovima obitelji i prijateljima, da uspostavljamo dobre odnose i rješavamo nesuglasice. Imati prijatelje i biti uključen u lokalnu zajednicu može nam pomoći da budemo na vrijeme informirani o važnim stvarima, da se osjećamo bolje, možemo pitati za pomoć ili savjet te nam stvara krug ljudi koji nas znaju i koji nas mogu zaštititi.
Također, možemo potražiti pravne savjete i pomoć kako bi zaštitili sebe i svoju imovinu. Uvijek možemo u jednu bilježnicu zapisivati važne podatke i informacije, poput iznosa na računu, koliko smo potrošili ovaj tjedan/mjesec, što smo potpisali, tko je sve posjetio našu kuću/stan i slično. Na taj način se uvijek možemo vratiti i provjeriti informaciju.
Umjesto kraja
Proces starenja je sastavni dio našeg života kojeg ne možemo izbjeći. Slika o starosti je u javnosti često negativna i uglavnom se povezuje s bolešću i usamljenošću. No, ne smijemo zaboraviti da su od davnina stariji uvijek bili poštovani i vrijedan izvor mudrosti i savjeta. Životna dob je sve veća te bi u starosti trebali uživati sa sobom i s našim bližnjima, koliko je god to moguće. Zbog toga – čuvajte sebe i pomognite sačuvati druge, kako bi mogli biti sigurni u starosti.
Literatura:
- Baturina, D. (2021). Kako zaštititi starije osobe? Mogućnost poboljšanja društvenog položaja i prevencije nasilja nad starijim osobama. Bogoslovna smotra, 91(1), 117-144.
- Centar za edukaciju i savjetovanje Sunce (2020). Nasilje prema starijima nije opcija. Posjećeno 8.4.2024. na mrežnim stranicama Centra za edukaciju i savjetovanje Sunce: https://www.ti-si-sunce.hr/how-to-win-friends-and-influence-people-in-office/.
- Dean, A. (2019). Elder abuse: key issues and emerging evidence. Australian Institute of Family Studeis (51).
- Pučka pravobraniteljica (2024). Izvješće pučke pravobraniteljice – Analiza stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj. Dostupno na mrežnim stranicama Pučke pravobraniteljice: https://www.ombudsman.hr/hr/izvjesca-puckog-pravobranitelja/#1655718196191-c8de4feb-8fb8.
- Prokić T., Rkman T., Bačić Beljić, J. (2022) Istraživanje potreba starijih osoba za socijalnim i zdravstvenim uslugama kao i prevalenca nasilja nad starijim osobama u VSŽ. Vukovar: Humanitarna udruga Duga Vukovar. Posjećeno 14.9. 2023. na mrežnoj stranici Udruge Duga: https://duga-vukovar.hr/provedeno-anketno-istrazivanje-na-podrucju-vukovarsko-srijemske-zupanije/.